03. 07. 2016.

Nacrt Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2016. do 2021. godine i Nacrt Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2016. do 2021. godine – komentari iz javnog savjetovanja

Nacrt Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2016. do 2021. godine i Nacrt Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2016. do 2021. godine – komentari iz javnog savjetovanja

Proces javnog savjetovanja o nacrtu Nacionalnog programa za borbu protiv diskriminacije (2016. – 2021.) i pripadajućeg Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog programa za borbu protiv diskriminacije (2016. – 2018.) je završio s 1. srpnjem 2016. godine.

U nastavku se nalaze pristigli komentari organizacija civilnog društva na pojedine mjere i ciljeve.

Nacionalni program za borbu protiv diskriminacije – Savjetovanje o Nacrtu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije

Akcijski plan za provedbu Nacionalnog programa za borbu protiv diskriminacije – Savjetovanje o Nacrtu Akcijskog plana

 

Centar za mirovne studije pozdravlja donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2016. – 2021., kao i pripadajućeg Akcijskog plana za razdoblje od 2016. do 2018. godine. Smatramo kako ovakav plan na dobar način slijedi logiku intervencije, odnosno da navedeni ciljevi te predložene mjere na adekvatan način odgovaraju na probleme koji su detektirani prethodnom analizom relevantnih istraživanja, izvješća itd. Smatramo da su predložene mjere efektivne, provedive i međusobno koherentne.

Također, smatramo da je struktura ovih dokumenata, koja je određena područjima društvenog i političkog života u kojima se diskriminacije s jedne strane događa, a s druge, potencijalno prevenira i uklanja, vrlo dobro određena. U tom smislu, jako je dobro što ta područja slijede logiku kojom su navedena u Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12), te su ovi planovi općenito vrlo dobro usklađeni s tim najrelevantnijim zakonskim propisom za suzbijanje diskriminacije. Međutim, brine nas vanjska koherentnost ovih dokumenata s drugim strategijama kojima je cilj zaštita ljudskih prava i određenih društveno marginaliziranih skupina.

Također, brine nas i financijska održivost ovih dokumenata, s obzirom da za većinu mjera u ovom dokumentu nisu adekvatno definirana sredstva potrebna za njihovu provedbu. Stoga predlažemo da se alociraju konkretna sredstva tamo gdje je to potrebno, te da to bude jasnije.

Smatramo da u cijelom tekstu treba ujednačiti terminologiju kojom se opisuju skupine na čije ostavrivanje prava ciljaju ovi dokumenti. U tu svrhu, predlažemo da se termini azilanti i osobe pod subsidijarnom zaštitom zamijene skupnim terminom “osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita”, kako je to definirano Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN 70/15).

Dodatno, smatramo da je potrebno u analizi problema, tamo gdje je to mugoće, zamijeniti neke podatke podacima iz novijih izvješća i istraživanja. Smatramo kako će nakon usvajanja ovih dokumenata biti iznimno važno ozbliljno se posvetiti njihovoj provedbi, što će zahtijevati sudjelovanje svih relevantnih aktera – institucija izvršne vlasti, pravobraniteljskih institucija, znanstvenih I obrazovnih institucija, organizacija civilnog društva, socijalnih partnera, medija itd.

Također, ključno će biti praćenje provedbe ovih dokumenata, pri čemu je nužno osmisliti adekvatan sustav praćenja podataka o (ne)jednakosti, kojem će također trebati doprinositi svi relevantni akteri.